Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2016.

Gospodarenje otpadom svodi se u biti na gospodarenje zdravim razumom, a oduvijek je nekolicina ljudi pokušavala gospodariti nad svim ostalim ljudima. Otpada i otpadnika gosp(od)arstva bilo je i bit će i prije i nakon pada svih „Republika“, pa do neizbježnog kraja svijeta. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 04. travnja 2016.

Izdvajanje po principu 60% i 40% za „europsku prijestolnicu kulture“ smatram neprimjerenim, već bi EU trebala izdvajati sredstva u potpunosti (100%). Nadalje, EU bi baš trebala obnavljati zapuštene i ruinirane gradove i njih proglašavati „prijestolnicama kulture“ diljem Europe, možda i do stotinjak gradova i gradića godišnje, ali tu je i pitanje sredstava koja nisu svih građana i o kojima svejednako ne donose odluke upravo ti svekoliki građani EU. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. veljače 2015.

Dubrovnik je, po nekim istraživačima, u domeni pomorstva u XIV. stoljeću bio treći na Sredozemlju (iza Genove i Venecije). U XVI. stoljeću Dubrovačka Republika je prva na Sredozemlju, te po prekooceanskim trgovačkim jedrenjacima dubrovačke i strane zastave treća na svijetu (iza Španjolske i Nizozemske). Još od najkasnije 1312. u Dubrovniku se vršio nadzor nad najvišom dopuštenom razinom (mjerom) krcanja brodskog tereta, a posebni zakon o crti najvećeg dopuštenog krcanja donesen je 1361. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 25. veljače 2014.

Dubrovački top "Gušter" je remek-djelo poznatog ljevača topova i zvona Ivana Krstitelja Rabljanina (de Tollis, de Comite, de Conte) (Rab, oko 1475./?/ - Dubrovnik, 1540.). Rabljaninova čuvenost u tadašnjem svijetu otvarala mu je tržište za prodaju topova u južnoj Italiji i Španjolskoj, a u današnjem ostalo je ime jedne ulice u Dubrovniku. Status građanina Dubrovnika stekao je primitkom u bratovštinu Antunina 1509. godine. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2013.

Međutim, u suđenju i presudama u Haagu mogla se čuti pogrješna uporaba Velike Hrvatske jer se zapravo ne radi o Velikoj već Srednjoj Hrvatskoj. Naime, Srednja Hrvatska je zapravo otprilike Banovina Hrvatska, te područje Istre i manji dijelovi hrvatskog teritorija vraćeni matici zemlji Hrvatskoj nakon II. svjetskog rata. Drugim riječima, u Haagu se rabi pojam „Velike Hrvatske" za nešto što je teritorijalno znatno manje od tamo spomenutog i (za)mišljenog. (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2013.

Jeste li čuli da je neki župan ili gradonačelnik bivši smetlištar ili lučki radnik (iako živimo u demokraciji „vladavini naroda", pa i ti ljudi „vladaju"), ili su to uglavnom direktori i aparatčici iz bivšeg sustava? Što može promijeniti npr. (akademski) obrazovan i pošten čovjek ako se nađe u pravnom brlogu pohlepnih ljudi? Vjerujte, vrlo malo kao pojedinac, pa makar lajao na sve strane jer prav(n)e „karavane prolaze". (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2013.

Praštati je ljudski i krajnje pozitivan čin. Doslovno. Za praštanje u ovozemaljskom životu potrebno je imati preduvjet života, ali ako potrujemo vodu, uništimo životni prostor i bioraznolikost (koje smo i sami nositelji), kome praštati jer ćemo svi biti mrtvi? Onda je (nemoguće) i kasno za praštanje, već treba na vrijeme upozoriti (ovu idiotariju i gnusopoklonstvo od civilizacije). (Đ. Bašić)

Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2013.

Nedavno sam čuo da je voda (u špinama) na velikoj i maloj Onofrijevoj fontani (česmi u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika) zatvorena po noći. Mislim da to nije ni pametan ni ljudski potez, čak ni namjera, ali očito je da se možda željelo zainteresirati posjetitelje Dubrovnika za većim korištenjem lokala (restauranti i dr.). Naime, što se tiče štednje vode, još prije barem 30-tak godina trebalo je na tim i drugim fontanama napraviti dodatne nastavke - rubinete, pipe - koje imaju polugicu za otvaranje i zatvaranje. (Đ. Bašić)